Današnji mladi okupljeni oko Isusa Krista i Božje riječi djeluju, potaknuti snagom Duha Svetoga, po uzoru na svetog Franju Asiškog često nose i naziv “franjevačka mladež”, ali i zato što rad s mladima u okviru i Frama djeluje u sklopu velike franjevačke obitelji. Pojam “mladež” obuhvaća mlade ljude u razdoblju od 15. do 30. godine života koji su odlučili dublje zaviriti u svoj život, tražiti smisao svojega postojanja i usmjeriti svoj način života prema pravim vrijednostima, prepuštajući kormilo Bogu uz pomoć franjevačke obitelji. Vrlo često mladi nakon odlaska iz zajednica u kojima su se okupljali npr. Frame, nastavljaju produbljivati svoj put kroz život u Franjevačkom svjetovnom redu (OFS).
Ministrant neka znade da kod oltara vrši službu anđelâ, koji nevidljivo služe Gospodinu kod žrtve Novoga Zavjeta. Stoga treba da vrlo cijeni ovu svetu službu u kući Božjoj, te da bude onako ozbiljan, čedan i pobožan, kako to dolikuje obavljanju svetih otajstva. Jer ako smo već sabrani i čedni kad velikoj gospodi ovoga svijeta činimo koju uslugu, koliko sabraniji i čedniji treba da budemo kad služimo našem Stvoritelju, našem Otkupitelju i našemu vječnom Sudcu.“
Riječ ministrant dolazi od latinskog izraza minister, što znači sluga ili služitelj. U hrvatskom jeziku se katkada rabe i izrazi poput podvornik ili poslužitelj. Ministrant dakle, kako sam termin govori, poslužuje odnosno pomaže svećeniku (ili drugim klericima) tijekom svete Mise i drugih liturgijskih čina. Naposljetku, valja napomenuti izuzetno važnu činjenicu: stotinama godina ministrantska služba je donosila Crkvi bezbroj svećeničkih poziva. Engleski kardinal i nadbiskup Westminstera Bernard Griffen (1899.–1956.) na lijep način je opisao ulogu ministranta: „Posluživanje kod oltara, kao i pjevanje u koru, nakon svećeničke službe najveća je privilegija koju ljudsko biće može uživati. Ministrant predstavlja vjernike, te tako na najintimniji način ima udjela u bogatim riznicama crkvene liturgije i ceremonija. Ove svete ceremonije valjalo bi izvršavati pobožno, dostojanstveno, a njihovim detaljima treba pridavati mnogo pažnje. […] uvijek imajte na umu slijedeće: vršite li službu ceremonijara, ili onu skromniju svjećonoše, u službi ste Kralja Kraljeva, i uvijek ste sudionici svečane povorke. A uspješnost i skladnost svake svečane povorke ovisi o pozornosti koju svaki njen sudionik daje neznatnim detaljima. Stoga uvijek pazite na najsitnije detalje. No, uspjeh vaše službe mjerit će se, i bit će poboljšan po vašoj vlastitoj svetosti, te osobnoj ljubavi koju gajite prema našem Gospodinu, kao i vašoj privrženosti Njegovim svetim otajstvima.“ Posluživanje kod oltara jedan je od najvećih izvora milosti. Ministrant pomaže svećeniku tijekom svete liturgije, pa je na taj način izuzetno privilegiran samim time što može boraviti u svetištu. Sjetimo se, sveta Misa jest kalvarijska Žrtva. Nije samo puki spomen, već je ona istinska kalvarijska Žrtva. Tako npr. ministrant svaki put kada prolazi pokraj Svetohraništa mora pokleknuti na desno koljeno kako bi iskazao počast Gospodinu koji je stvarno prisutan pod euharistijskim prilikama.
Župni zbor djeluje u župi već dugi niz godina. Članovi župnoga zbora redovito dolaze na probe jednom tjedno u večernjim satima, a po potrebi i češće. Svojim sudjelovanjem na nedjeljnim pučkim misama daju veliki doprinos našoj župnoj zajednici. Nastupaju u raznim prigodama župe i na svim liturgijskim slavljima.
Župno ekonomsko vijeće je ustanovljeno od župnika kao tijelo sudjelovanja vjernika u upravljanju župnim ekonomskim dobrima. Vijeće ima slijedeće zadatke: pomaže župniku u pripremi redovitog i izvanrednog župnog predračuna, naznačuje predvidive izdatke za razne djelatnosti i način njihova pokrića, daje mišljenje o izvanrednim pothvatima župe, koje treba biti dostavljeno Nadbiskupskom duhovnom stolu u molbi za odobrenje navedenog pothvata i brine se o čuvanju isprava i dokaznica na kojima se temelji pravo župe na dobra.
Župno pastoralno vijeće je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika vjernika laika i osoba koje u župi imaju udjela u pastoralnoj službi. Njegova je zadaća pružanje pomoći župniku u promicanju i ostvarivanju pastoralnog djelovanja. Članovi Župnog pastoralnog vijeća po svojoj službi su: župnik, aktivni svećenici u župi, osobe zadužene pastoralom u župi, predstavnik redovničkih zajednica te župe i predstavnici vjernika laika. Članovi vijeća, kao župnikovi savjetnici i aktivni suradnici mogu biti samo praktični vjernici. Njihov broj ovisi o veličini i karakteru župe, od najmanje tri do najviše dvadeset članova te oni koji su to po službi: aktivni svećenici, redovnice, katehisti. Veći dio članova biraju ili predlažu sami župljani na način koji je za pojedinu župu najprikladniji, a manji dio članova vijeća može imenovati župnik. Sve izabrane i imenovane kandidate župnik predlaže ordinariju na odobrenje pa se vijeće konstituira odobrenjem ordinarija. Mandat traje pet godina. Predsjednik vijeća je župnik koji saziva sjednice vijeća, određuje dnevni red i predsjeda im, a u slučaju spriječenosti sjednicu može voditi i član vijeća povjeren od župnika. Sjednice vijeća se održavaju najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće. Župno pastoralno vijeće je neophodno župno tijelo, predstavlja veliku pomoć župniku i župi u cjelini.